3.Upoznaj živi svijet travnjaka
3.1. Ciljevi i odgojno – obrazovni ishodi
Najvažniji cilj ove radionice je pobuditi zanimanje učenike za otkrivanje svijeta koji nas okružuje. Osim toga nastojat će se potaknuti učenike na češći boravak u prirodi kako bi virtualni svijet mobitela, televizije i računala zamijenili zdravijim navikama i izborima koji podupiru smisleno življenje, djelovanje za dobrobit sebe i drugih i očuvanje živoga svijeta. Također, jedan od ciljeva je i omogućiti učenicima samostalno istraživanje, upoznavanje s biljnim i životinjskim svijetom s kojim se svakodnevno susreću te uočavanje povezanosti i međuodnose živih bića međusobno i s njihovim staništima.
Učenik će:
- koristi odabrane metode određivanja veličine populacije
- koristiti potreban pribor za istraživanje
- koristiti ključeve za determinaciju pri određivanju vrsta
- predvidjeti vrste karakteristične za određeno stanište
- staviti u odnos važnost očuvanja staništa s očuvanjem bioraznolikosti (biodiverziteta)
- povezati pronađene vrste s stupnjem onečišćenjem istraživanog područja
- istaknuti vrste koje upućuju na određeni organsko-mineralni sastav tla
- prepoznati važnost ljekovitih biljaka u životu čovjeka
- prezentirati rezultate terenskog rada.
3.2. Uloga nastavnika u organizaciji terenske nastave
Prije odlaska na teren, nastavnik treba upoznati sve učenike s ciljevima terenske nastave, pravilima primjerenog i sigurnog ponašanja u prirodi te dužnostima i zadacima koji ih očekuju u njihovim ulogama.
Poželjno je terensku nastavu organizirati u bližoj okolici škole, iako nije nužno. Nastavnik treba organizirati odlazak do mjesta istraživanja te sudjelovati u pripremi pribora za rad na terenu.
Tijekom istraživanja na terenu, nastavnik pomaže na upit, usmjerava, potiče na promatranje, pozitivnu radnu atmosferu i kritičko promišljanje.
Za pripremu terenske nastave potrebno je odvojiti dva školska sata, a za izvješća učenika još dva.
3.2.1. Na početku… ili uvođenje učenika u uloge učitelja, organizatora i fotografa/snimatelja
Tablica 1. Moguće uloge i zadaće učenika uključenih u organizaciju i provođenje terenske nastave
Uloga: | Zadaća: |
Učitelji
3 učenika |
prije odlaska na terensku nastavu
na terenskoj nastavi:
nakon terenske nastave:
|
Organizatori
3-7 učenika |
Prije odlaska na terensku nastavu:
Na terenskoj nastavi:
Nakon terenske nastave:
|
Fotograf i/ili snimatelj
1-2 učenika |
Prije odlaska na terensku nastavu:
Na terenskoj nastavi:
Nakon terenske nastave:
|
3.2.2. Kako održati kvalitetnu terensku nastavu?
Kako bi se organizirala kvalitetna terenska nastava, nastavnik treba ranije otići na predviđenu lokaciju i utvrditi da je pogodna za izvođenje terenske nastave. Pri tome treba paziti da je lokacija udaljena od prometnica, ali dostupna svim učenicima, da na njoj ne postoji opasnost od propadanja u nezaštićene rupe u tlu, pada s litice, udara struje, građevinskih strojeva i slično.
Nastavnik će upoznati sve učenike i s primjerenim ponašanjem na terenskoj nastavi koje uključuje sljedećih nekoliko pravila:
- osiguravanje sigurnog okruženja za rad na terenu;
- međusobno uvažavanje i slušanje jedni drugih;
- poštivanje dogovora i rokova;
- izbjegavanje uništavanja i uznemiravanja živih bića;
- poticanje pohvalama i zahvala za korektno napravljene zadaće.
Pribor za praktičan terenski rad nastavnik treba pripremiti na vrijeme, u suradnji s učenicima kojima je dodijeljena uloga organizatora. Na terenu svaki učitelj radi samostalno s nekoliko učenika u grupi. Nakon završenog rada, grupe se izmjene te će tako svi učenici biti u prilici odrediti učestalost, pokrovnost i gustoću populacije. Učitelji se trebaju unaprijed dogovoriti s nastavnikom i međusobno oko vrste kojoj će određivati veličinu populacije.
Nastavnik treba pratiti pripreme i rad na terenu te prilagođavati dinamiku trenutnoj situaciji (vremenskim prilikama, broju učenika…). Ako je nastavnik dodijelio uloge i drugim učenicima (mjerenje GPS-om, fotografiranje, brigu oko pribora…), tijekom provođenja terenske nastave treba pratiti i njihov rad.
Najprikladnije je u svakoj grupi imati oko pet učenika.
- Učitelji će prvo, svaki sa svojom grupom, postaviti plohu. Za to će im trebati konopi za oblikovanje mreže, grančice ili klinovi, metar, lopatica ili škare.
- Uz pomoć GPS uređaja odredit će se geografska dužina i širina istraživane plohe i ucrtat će se na topografsku kartu.
- Učenici zaduženi za GPS uređaj i topografsku kartu svakoj grupi objašnjavaju njihovu svrhu i načine korištenja.
- Unaprijed određenoj biljnoj vrsti učenici će u grupama na postavljenim plohama odrediti učestalost, pokrovnost i gustoću.
- Učitelji će objasniti uloge ključeva za određivanje vrsta i pokazati kako se koriste.
- U svakoj će grupi učitelji odabrati dvoje učenika s kojima će pripremiti izvješće i s kojima će u školi prezentirati rezultate rada na terenu.
3.3. Postupci određivanja veličine plohe, učestalosti (frekvencije), gustoće i pokrovnosti populacije (za IPAQ Peta pripremio dipl. ing. biologije Dario Hruševar)
Populacije na travnjacima rasprostranjene su najčešće u obliku mozaika pa se procjena broja jedinki obavlja na reprezentativnim površinama ograničene veličine – plohama. Veličina plohe ovisi o vrsti travnjaka, a za suhe travnjake, livade i pašnjake kreće se najčešće u rasponu od 50 do 100m2. Učenici će za potrebe ovog istraživanja napraviti plohe manje površine, od 1 m2 do 9 m2.
Mjerenje učestalosti (frekvencije) (U) zasniva se na bilježenju prisustva/odsustva pojedine biljne svojte na pojedinim kvadratima plohe. Broj ploha na kojima se svojta pojavljuje uspoređuje se potom s ukupnim brojem kvadrata jedne plohe, a rezultat se iskazuje postotkom (%).
Koristi li se ploha površine 1 m2 to čini 100% promatrane površine. Ploha je podijeljena na 25 kvadrata, svaki površine 20 cm2. U tom slučaju prisustvo neke svojte samo na jednom kvadratu (1/25) doprinosi s 4% učestalosti, odnosno, U=4%.
Mjerenje gustoće (G) zasniva se na prikazivanju broja jedinki po jedinici površine. To je najpreciznija metoda koja izvrsno pokazuje dinamiku promjena unutar populacije vrste. Koristi se kod procjene veličine populacija rijetkih svojti niske gustoće, indikatorskih vrsta, stenoendemičnih svojti, itd.
Koristi li se ploha površine 1 m2 to čini 100% promatrane površine. Ploha je podijeljena na 25 kvadrata, svaki površine 20 cm2. U tom slučaju gustoća neke svojte ovisi o tome s koliko je jedinki promatrana svojta zastupljena na plohi. Ako je zastupljena s npr. 18 jedinki, gustoća (G) iznosi 18/25 = 0,72.
Procjena pokrovnosti (P) zasniva se na utvrđivanju udjela površine tla koju nadzemni dijelovi promatrane svojte prekrivaju kada se promatraju odozgo (tlocrtno). Vrijednosti se izražavaju u postotku (%). Za procjenu pokrovnosti koristi se pojednostavljena Braun-Blanquetova ljestvica s pet stupnjeva (Tablica 2).
Koristi li se ploha površine 1 m2 to čini 100% promatrane površine. Ploha je podijeljena na 25 kvadrata, svaki površine 20 cm2. Ako promatrana svojta prekriva npr. 30% istraživane plohe tada joj se prema Braun-Blancquetovoj ljestvici dodjeljuje vrijednost 3, tj. P=3.
Tablica 2. Određivanje stupnja pokrovnosti prema Braun-Blancquetovoj ljestvici.
3.4. Materijal i pribor
Metode procjene veličine populacije zahtijevaju sljedeći osnovni pribor:
- pribor za pisanje
- terensku bilježnicu ili formular za upis podataka
- topografsku kartu
- GPS uređaj (ako je dostupan).
- fotoaparat za fotodokumentaciju ili kvalitetnija kamera na mobilnome uređaju
- metar
- lopaticu ili škare
- konop žarkih boja (izbjegavati zelenu, crnu i smeđu boju)
- klinovi ili čvršće grančice (za plohu s 5×5 kvadrata potrebno je osigurati najmanje 20 klinova ili grančica)
- termometar za određivanje temperature zraka i tla
- priručnik za određivanje vrsta (ako se određuju različite vrste)
- povećalo
- terenske etikete
- novinski papir za izradu herbarija.
3.5. Odgovori na pitanja iz priručnika za učenike
Zadatak 1. Riješi rebuse, a njihova rješenja pomoći će ti u definiranju pojma ekosustav.
Rješenje rebusa 1: BIOTOP
Rješenje rebusa 2: BIOCENOZA
Izvedi zaključak (rebus 1 + rebus 2): Ekosustav je BIOTOP + BIOCENOZA
Zadatak 2. Rješenje križaljke:
Zadatak 3. Odgovori na pitanja, dopuni rečenice ili razvrstaj ponuđene pojmove.
- a) Sjeća šuma radi iskorištavanja drveta, stvaranje površina za poljoprivredna zemljišta, izgradnju sela i gradova, prometnica…
- b) U Hrvatskoj su travnjaci uglavnom nastali djelovanjem čovjeka. Održavanje travnjaka provodi se na dva načina: košnjom i ispašom. Travnjak koji se kosi naziva se livada, a travnjak koji se održava ispašom stoke naziva se pašnjak. Koji je tip travnjaka floristički bogatiji? Obrazloži svoj odgovor. Floristički bogatiji je…
- c) Razvrstaj različite tipove travnjaka u dvije skupine, na prirodne i poluprirodne travnjake: pampe, planinski travnjaci, livade , tratine, stepe, savane, prerije, pašnjak
Prirodni: pampe, planinski travnjaci, stepe, savane, prerije
Poluprirodni: livade , tratine, pašnjak
- d) Niske travnjake u sjevernoj Americi zovemo prerije. U Južnoj Americi se nazivaju pampasi, a u ostalim dijelovima svijeta stepe. Kad se u stepama javlja drveće, ona prelazi u savanu, a područja u kojima vegetacija postaje sve oskudnija i siromašnija, prelaze u polupustinju ili pustinju.
Osmislile i pripremile: Marija Radić, prof. i Zrinka Pongrac Štimac, prof.