Biologija – online priručnik
1. Što je Biologija?
Biologija je znanost o životu. I na prvi nam je pogled potpuno jasno o čemu se tu radi. Jer i znanost i život su pojmovi koje često koristimo u svakodnevnom životu. Susrećemo se s drugim znanostima, kemijom, fizikom, psihologijom…, koristimo znanstvene informacije, razlikujemo znanstvene činjenice i dokaze od neznanstvenih, gledamo znanstveno-popularne emisije ili čitamo znanstvene časopise te pratimo rad znanstvenika u stalnom iščekivanju novih znanstvena otkrića… I živimo. I živo uživamo u životu. I nosimo teret života. I živopisno opisujemo život.
A zapravo se nikad ne upitamo: Što je znanost? Što je život?
Pogleda li se u rječnike, znanost ili grčki episteme znači razumijevanje, spoznaju, studiju. Latinska riječ je scientia iz koje korijen vuku i engleski i francuski science dok je njemački pojam Wissenschaft. I sve one u objašnjenjima koriste istu riječ: znanje. Znači, znanost je znanje. Ali čije znanje? I kakvo znanje? I kome pripada? I gdje je stečeno te kome koristi?
Slika 1. Što je znanost? Izvor: scijinks.jpl.nasa.gov/science/
Puno pitanja. Znanost je znanje ljudskoga roda, stjecano tisućama godina i pripada svima nama danas i svim budućim generacijama. Stjecano istraživanjem i promatranjem prirode u svim njezinim oblicima i na svim njezinim razinama. Stjecano iz potrebe ili znatiželje, čak ponekad i slučajno! I koristi i pripada nama ljudima. Ali kako koristi, svjedočimo i sami: u većini slučajeva za dobrobit, ali nerijetko smo svjedoci zloupotreba. No, to nije izolirano znanje jedne osobe. Ili znanje neke skupine ljudi. Kako bi znanje postalo znanost potrebno je sustavno istraživati, promatrati, opisivati, uspoređivati, kritički razmišljati i zaključivati. Potrebno je znanstveno provjerene zaključke objaviti.
Potrebno je znanstvene dokaze i tvrdnje sistematizirati kako bi se mogle provjeriti i kako bi ih se moglo koristiti za daljnja istraživanje. Tako postupno znanje postaje znanost.
A život? Nema jedinstvenog odgovora na ovo pitanje. I što je neobično, pojmom života ne bavi se samo biologija. Život zanima ne samo znanstvenike prirodoslovnog područja, biologe, kemičare i fizičare, nego i one interdisciplinarnih, društvenih, humanističkih i primijenjenih znanosti: geografe, antropologe, filozofe, teologe, psihologe, sociologe, pedagoge, liječnike, farmaceute, veterinare, agronome,… Hm? A i umjetnicima je vječna inspiracija!
Što je život??? Očito se ne može opisati jednom riječju. I svatko će naći svakoj definiciji zamjerku. Pa najbolje je stoga, za potrebe Biologije, ostati u kontekstu živih bića i navesti značajke koje su svim živim bićima zajedničke: izgrađuju ih stanice, rastu i razvijaju se, kreću se, dišu i hrane se, izlučuju, razmnožavaju se… Život, u kontekstu živih bića, je skupina procesa ovisnih jednih o drugima, kao što su i sami organizmi ovisni jedni o drugima. I pri tome se ne smije zanemariti prostor na kojem živa bića žive – njihovo stanište. Jer upravo su uvjeti staništa tijekom burnih geoloških doba utjecali na raznolikost života na Zemlji. A utječu na raznolikost života i danas. I važno pitanje koje trebamo postaviti je kako promjene uvjeta staništa koje ljudi uzrokuju utječu na život i njegovu raznolikost te stoga i na nas same?
1.1. Kako se istražuje u Biologiji?
Istraživanje može biti znanstveno i stručno. Znanstveno istraživanje kao rezultat donosi uvijek nešto novo „u svjetskim razmjerima“, dok stručno to ne čini, stručnim istraživanjima često se provjerava već poznato, uči se i utvrđuje znanje. Oba se temelje na promatranju ili pokusu (eksperimentu). Oba se provode znanstvenom metodologijom. Oba treba pažljivo planirati i strpljivo provesti. Pročitati dostupnu relevantnu literaturu, postaviti istraživačka pitanja i hipotezu, a tijekom promatranja ili izvođenja pokusa treba analizirati rezultate. Prikupljene podatke u oba istraživanja treba statistički obraditi, usporediti ih međusobno i s već poznatim podacima iz literature. U oba se istraživanja izvode zaključci, oba se trebaju opisati na način kako se to traži u znanstvenoj literaturi i oba je potrebno predstaviti zainteresiranoj javnosti.
Kako sve to naučiti u školi? Kako sve to provesti? Najbolje ćeš upoznati znanstveni pristup istraživanju ako samostalno osmisliš i provedeš jednostavan pokus ili promatranje te ga opišeš prema pravilima pisanja znanstvenog djela.
1.2. Uvođenje u znanstveno istraživanje
ZADATAK 1. Izdvojite iz dostupnih časopisa/novina jedan članak koji pripada znanstvenoj ili stručnoj literaturi i drugi koji ne pripada u tu skupinu.
Predlažem da koristite članke/časopise/novine na hrvatskom jeziku. Poslužit će bilo koje dnevne novine te časopisi Priroda, Drvo znanja ili neki sličan te internet, npr. hrcak.srce.hr.
ZADATAK 2. Pročitajte oba članka i odgovorite na sljedeća pitanja, za svaki članak posebno:
- Tko je izdavač novina/časopisa?
- Kad su i gdje novine/članak tiskani?
- Tko je autor članka?
- Kako glasi naslov članka? Je li iz naslova jasno o čemu se u članku radi?
- Iz kojih se dijelova sastoji članak?
- Pročitajte sažetak i zaokružite u njemu ključne riječi. Što ste saznali iz sažetka?
- Postoji li neki slično napisan članak u istoj ili drugoj dostupnoj literaturi? Što im je zajedničko?
- Izdvojite, ako postoji, hipotezu iz odabranog članka.
- Izdvojite, ako postoji, naziv/opis metode korištene u istraživanju.
- Jesu li u istraživanju korištene životinje? Koje? Postoji li opis kako se s njima postupalo?
- Izdvojite, ako postoje, zaključke istraživanja.
- Ispišite, ako postoji, način kako je prikazana (citirana) korištena literatura.
ZADATAK 3. Svoje odgovore organizirajte na posteru i predstavite ih ostalim grupama.
ZADATAK 4. (domaća zadaća): Osmislite temu pokusa/istraživanja koje možete provesti kod kuće tijekom sljedećih nekoliko tjedana. Do sljedećeg puta pokušajte pronaći literaturu koja će vam pomoći u provođenju istraživanja i sastavite istraživačko pitanje te postavite hipotezu.
Cilj je realizirati vlastitu ideju, tj. pronaći odgovor na vlastito istraživačko pitanje i provjeriti postavljenu hipotezu. Važno je poštivati etička pravila prilikom istraživanja. U svom istraživanju ne smijete ugroziti svoje zdravlje ili život te ne smijete osmisliti istraživanje kojim ćete mučiti životinje. Također ne smijete u istraživanju koristiti infektivni materijal (krv, urin, stolicu) i ne smijete trovati npr. akvarijske ribice kako biste dokazali otrovnost neke već ionako poznate štetne tvari (deterdženata ili slično).
ZADATAK 5. (domaća zadaća): Prije početka samog promatranja/istraživanja potrebno je pronaći i proučiti dostupnu znanstvenu i/ili stručnu literaturu. Potražite odgovarajuću literaturu za vaše istraživanje i osmislite kako ćete ga provesti. Pripremite odgovore na sljedeća pitanja:
- Što je objekt/subjekt tvojeg istraživanja?
- Gdje će biti postavljen pokus? Ili: Gdje će se provesti istraživanje?
- Kako ćeš postaviti pokus? Ili kako namjeravaš provesti istraživanje?
- Koju ćeš metodu koristiti u istraživanju?
ZADATAK 6. (domaća zadaća): Provedi osmišljeno istraživanje/pokus i prikupi podatke. Informiraj nastavnika o tijeku istraživanja.
ZADATAK 7. (domaća zadaća): Napišite naslovnu stranicu i poglavlje Uvod za svoje istraživanje. Na naslovnoj stranici treba pisati naslov rada, ime i prezime učenika, razred i škola. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).
Osmisli naslov svojeg istraživanja. Taj bi naziv trebao opisivati istraživanje, ali istovremeno biti kreativan i zanimljiv, odnosno, privlačan.
U poglavlju Uvod navode se dosad poznate činjenice o određenoj temi, ističe se istraživačko pitanje i hipoteza. Sve što se pročita u drugoj literaturi treba se citirati, odnosno, pozvati se na autora i njegov članak. To treba napraviti ujednačeno u cijelom radu ili navođenjem prezimena autora i godine izdanja članka u zagradi na kraju citiranog dijela (npr. KRSNIK RASOL 2003) ili brojem1 uz koji će u „fusnoti“ te za oboje na kraju u Popisu literature biti navedeno o kojem se dijelu radi.
Najbolje je ograničiti poglavlje Uvod na najviše dvije A4 stranice teksta, font Arial, Verdana ili Times New Roman, veličine 11 ili 12.
ZADATAK 8. (domaća zadaća): Napišite poglavlja Materijali i metode i Rezultati za svoje istraživanje/pokus. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).
U poglavlju Materijali i metode. potrebno je detaljno navesti sve što je upotrebljavano u istraživanju/pokusu. Zatim je potrebno pažljivo opisati kako je postavljeno i provedeno istraživanje/pokus. Drugim riječima, ovaj dio treba biti točan „recept“ na temelju kojeg bi se isto istraživanje/pokus moglo provesti ponovo ili negdje drugdje.
U dijelu koji se odnosi na „Metode“ treba isto tako detaljno opisati kako se i kada mjerilo/promatralo, kako su se zapisivali podaci, odnosno, kako su se vodile bilješke. Prilog ovom poglavlju mogu biti tablice u koje su se upisivali prikupljeni podaci (ali u ovom poglavlju su prazne!), fotografije postavljenog pokusa, pitanja s anketnog listića ako se u istraživanju koristila anketa i slično.
Ovo poglavlje sadrži i opis metoda kojima će se statistički obraditi prikupljeni podaci. Za jednostavna istraživanja dovoljno će biti izračunati aritmetičku sredinu ili postotak. U suradnji s profesorima iz matematike možeš se upustiti i u malo složenije statističke metode ili testove.
U poglavlju Rezultati treba prikazati prikupljene podatke. Neki se podaci mogu prikazati u cijelosti, a neki djelomično. Važno ih je logično sistematizirati, a mogu se i jednostavno grafički obraditi koristeći npr. Excel.
Ako koristiš tablice i slike, trebaš ih pravilno opisati: opis vezan za tablice piše se uvijek iznad tablice, a opis vezan uz sliku ispod slike. I tablice i slike navode se pod rednim brojem na način kako to traži određena publikacija i obavezno se na njih treba pozvati u tekstu poglavlja u kojem se nalaze. Što je „tablica“ nije potrebno objašnjavati, ali pod „slike“ se ubrajaju svi ostali prilozi: grafički prikazi, fotografije, crteži, isječci…
ZADATAK 9. (domaća zadaća): Napišite poglavlja Rasprava i Zaključci. Pošaljite nastavniku na pregled do… (nastavnik treba odrediti datum).
Učenicima je vrlo teško razlikovati sadržaj poglavlja Rasprava od poglavlja Uvod. Stoga je važno na primjerima pokazati razlike. Poglavlje Rasprava može se slikovito nazvati „Razmišljanje o provedenom istraživanju/pokusu“. U ovom se poglavlju opisuje što je istraživanje/pokus pokazao, uspoređuju se dobiveni rezultati s rezultatima drugih istraživanja koji se doznaju iz dostupne i prikupljene literature. Komentiraju se propusti i pogreške. Uspoređuju se dobiveni rezultati s postavljenom hipotezom i ona se ovdje konačno potvrđuje ili opovrgava. Navode se ideje za nastavak istraživanja ili za poboljšanje pokusa.
Iza poglavlja Rasprava proizlazi poglavlje Zaključci. U tom poglavlju potrebno je kratko, precizno i u obliku natuknica napisati zaključke provedenog istraživanja/pokusa. Iz napisanih zaključaka treba biti vidljivo je li hipoteza potvrđena ili nije.
S obzirom da je istraživanje provedeno i većim dijelom opisano, nastavnik će te uputiti u način pisanja poglavlja Popis literature i Sažetak te na kraju predložiti i sastavljanje Zahvale kojom ćeš se zahvaliti svima koji su bitno pridonijeli i u provođenju istraživanja/pokusa i u pisanju rada.
1.2. Naš mali simpozij
Na kraju zajedno s nastavnikom organizirajte „Naš mali simpozij“ na kojem ćete vi, polaznici fakultativne nastave predstaviti svoje radove i jedni drugima i svim ostalim zainteresiranim učenicima i nastavnicima te roditeljima.
ZADATAK 10. (domaća zadaća): Napravite prezentaciju i/ili poster (barem B2 formata) kojim ćete na „simpoziju“ predstaviti svoje istraživanje i njegove rezultate. Pripremite predstavljanje u trajanju od najviše 10 minuta.
Ako ćete na „Našem malom simpoziju“ imati desetak minuta za predstavljanje svog istraživanja, prihvatljiva prezentacija u tom slučaju treba imati oko 10-tak slajdova, poput sljedećeg primjera:
1. slajd: Naslov rada, ime i prezime učenika, razred i škola
2. slajd: Istraživačko pitanje i hipoteza
3. i 4. slajd: Materijali i metode
5. – 8. slajd: Rezultati i Rasprava
9. slajd: Zaključci
10. slajd: Hvala na pozornosti i Zahvala.
Napravite pozivnicu i program događanja. U programu trebate navesti redoslijed kojim ćete održati svoje prezentacije te je nužno iza svake ostaviti malo vremena za pitanja ili raspravu.
Ako ste izradili i postere, svakako ih izložite u prostoru u kojem će oni neko vrijeme biti vidljivi svim učenicima u školi.
1.3. Literatura:
Krsnik-Rasol M, Pongrac Štimac Z, Krajačić M (2003): Od molekule do organizma – Priručnik za nastavnike biologije u prvom razredu gimnazije. Školska knjiga, Zagreb
Osmislila i pripremila: Zrinka Pongrac Štimac, prof.